Čišćenje fasade prije bojanja — priprema podloge, uklanjanje naslaga i pravilna priprema za bojanje | Moj Majstor

Kako izgleda čišćenje fasade prije bojanja

Što dobivate

• Pregled vrste i stanja fasadne podloge
• Uklanjanje prašine, algi, mahovine i drugih naslaga
• Pranje i uklanjanje labavih dijelova završnog sloja
• Pripremu čiste i suhe podloge za daljnje fasaderske radove

Čišćenje fasade prije bojanja započinje pregledom cijele površine. Utvrđuje se vrsta završne žbuke, prethodni premaz i stanje podloge. Posebno se provjerava postoji li stara boja koja se ljušti, kreda, pukotine, odvajanje žbuke ili drugi problemi koji mogu utjecati na novi premaz. Prije čišćenja potrebno je utvrditi je li fasada dovoljno čvrsta za pranje. Ako se završni sloj lako odvaja od podloge, visokotlačno pranje može dodatno povećati oštećenje. U tom slučaju potrebno je prvo ukloniti labave dijelove i procijeniti opseg sanacije. Pregledavaju se i mjesta na kojima se pojavljuju alge, mahovina, plijesan ili crne mrlje. Posebno se utvrđuje postoji li trajni izvor vlage. Ako voda prodire kroz pukotine, neispravne oluke, opšave ili građevinske spojeve, samo čišćenje neće trajno riješiti problem. Prije početka rada štite se prozori, vrata, klupčice, ventilacijski otvori, vanjske utičnice, rasvjeta, klima-uređaji, kamere i druga oprema. Posebno se pazi da voda ne prodre u objekt kroz otvorene spojeve. Ako se uz fasadu nalaze biljke, vozila, vrtni namještaj ili druge površine, potrebno ih je zaštititi. Područje oko objekta priprema se za kontrolirano otjecanje vode. Posebno se provjerava kamo će otjecati voda pomiješana s prljavštinom i eventualnim sredstvom za čišćenje. Odabire se odgovarajući način pranja. Za površinsku prašinu može biti dovoljan nježniji postupak, dok se tvrdokorne naslage mogu prethodno tretirati odgovarajućim sredstvom. Visokotlačni uređaj koristi se samo kada to dopuštaju vrsta i stanje fasade. Tlak vode, protok i udaljenost mlaznice prilagođavaju se podlozi. Ne treba koristiti maksimalni tlak kako bi se ubrzalo čišćenje. Prejak mlaz može oštetiti završnu žbuku ili ukloniti dijelove podloge koji bi trebali ostati. Posebno se pazi kod kontaktnih fasadnih sustava s toplinskom izolacijom. Ako postoje pukotine ili oštećenja, voda može prodrijeti iza završnog sloja. Prije pranja cijele fasade korisno je napraviti probno čišćenje na manjoj površini. Test omogućuje provjeru reakcije podloge i prethodnog premaza. Promatra se mijenja li se boja, tekstura ili čvrstoća površine. Ako se stari premaz intenzivno ispire ili odvaja, potrebno je prilagoditi postupak. Posebno se procjenjuje hoće li biti potrebno potpuno uklanjanje starog premaza. Ako je postojeća boja čvrsta i kompatibilna s novim sustavom, možda je dovoljno temeljito čišćenje i odgovarajuća priprema. Ako se boja ljušti, stvara mjehuriće ili se odvaja u većim površinama, labavi sloj mora se ukloniti. Ne treba novi premaz nanositi preko slabo vezane stare boje. Nakon probnog dijela pristupa se čišćenju.

Najprije se uklanjaju suhe i labave nečistoće. Prašina, paučina, zemlja i površinski pijesak uklanjaju se odgovarajućim postupkom. Posebno se čiste kutovi, rubovi i područja oko prozora. Nakon toga se prema potrebi nanosi sredstvo za čišćenje. Za alge i druga organska onečišćenja koristi se proizvod namijenjen konkretnoj fasadnoj površini kada je takav tretman potreban. Sredstvo se ne bira samo prema vrsti mrlje, nego i prema kompatibilnosti s podlogom. Posebno treba paziti na prirodni kamen, osjetljive premaze i dekorativne žbuke. Ako je cilj čišćenje bez kemikalija, može se koristiti voda, para ili mehanički postupak kada podloga to dopušta. Međutim, određene organske naslage mogu zahtijevati dodatni tretman kako bi se smanjila mogućnost njihovog ponovnog pojavljivanja. Kod plijesni i algi posebno se provjerava postoji li trajna vlaga. Ako se problem vraća, prije bojanja treba riješiti uzrok. Nakon djelovanja sredstva fasada se pere. Mlaz vode vodi se ravnomjerno po površini. Posebno se izbjegava zadržavanje mlaza na jednom mjestu. Kod završnih žbuka mlaz se ne usmjerava izravno prema pukotinama i otvorenim spojevima. Posebno se pazi na rubove oko prozora i vrata. Voda ne smije prodirati iza klupčica, opšava ili fasadnih profila. Ako se na tim mjestima primijeti oštećeno brtvljenje, ono se rješava prije završnog bojanja. Kod sokla se postupak prilagođava materijalu. Sokl je često izrađen od drugačije žbuke, kamena ili drugog otpornijeg materijala. Posebno se čisti donji dio fasade jer je izložen prskanju kiše, blatu i soli. Ako su prisutne bijele naslage, potrebno je utvrditi jesu li posljedica soli i vlage. Takve naslage ne treba samo prekriti bojom. Ako postoji aktivno izbijanje soli zbog vlage, uzrok treba riješiti prije bojanja. Kod čađe se procjenjuje dubina onečišćenja. Površinska čađa može se ukloniti odgovarajućim pranjem, dok duboko upijene naslage mogu ostaviti promjenu boje. Ako je uzrok čađe dimnjak ili drugi izvor, potrebno je riješiti i taj problem. U suprotnom se fasada može ponovno zaprljati nakon bojanja. Kod masnih naslaga može biti potreban odgovarajući odmašćivač. Sredstvo se prethodno testira na manjoj površini. Ne treba koristiti agresivna sredstva koja mogu oštetiti stari premaz. Kod mahovine se naslage uklanjaju pažljivo. Posebno se pazi da se zajedno s mahovinom ne odvoji završna žbuka. Ako je mahovina prodrla u pukotine, potrebno je prvo sanirati oštećenje. Nakon osnovnog čišćenja pregledava se cijela površina. Uočavaju se područja na kojima je ostala prljavština ili stari premaz. Ta mjesta se dodatno obrađuju. Ne treba povećavati tlak vode ako se naslaga može ukloniti drugim prikladnim postupkom. Posebno se provjeravaju prijelazi između različitih materijala. Ako je dio fasade kamen, dio žbuka, a dio metalna obloga, svaki materijal zahtijeva drugačiji pristup. Nakon pranja fasada se temeljito ispire kada je to potrebno. Ako je korišteno sredstvo za čišćenje, uklanjaju se njegovi ostaci. Ne treba ostaviti kemikalije na površini prije nanošenja temeljnog premaza ili boje.

Nakon ispiranja fasada se ostavlja da se potpuno osuši. Vrijeme sušenja ovisi o temperaturi, vlazi zraka, vjetru, upojnosti podloge i količini vode. Ne treba započeti bojanje na mokroj fasadi. Posebno se provjeravaju sjenovite strane objekta koje se mogu sušiti sporije. Ako se boja nanese na nedovoljno suhu podlogu, može doći do problema s prianjanjem i izgledom završnog premaza. Nakon sušenja ponovno se pregledava podloga. Površina mora biti čista i bez labavih čestica. Posebno se provjerava kredanje stare boje. Ako se površina praši pod dodirom, potrebno je odgovarajuće pripremiti podlogu prije novog premaza. Ovisno o sustavu može biti potreban temeljni premaz koji učvršćuje i ujednačava upojnost. Odabir temeljnog premaza mora odgovarati postojećoj podlozi i završnoj boji. Ne treba koristiti bilo koji temeljni premaz samo zato što je namijenjen fasadama. Posebno se provjerava kompatibilnost s postojećim premazom. Ako je stara boja nepoznatog sastava, korisno je napraviti probni nanos. Nakon sušenja provjerava se prianjanje i izgled. Ako postoje pukotine, potrebno ih je sanirati prije bojanja. Male površinske pukotine i veća konstrukcijska oštećenja ne tretiraju se na isti način. Posebno se provjerava širina i smjer pukotina. Ako pukotina upućuje na pomicanje konstrukcije, potrebno je dodatno ispitivanje. Boja ne može riješiti aktivnu konstrukcijsku pukotinu. Ako se žbuka odvaja od podloge, potrebno je ukloniti odvojeni dio i izvesti odgovarajuću sanaciju. Nakon sanacije treba pričekati da se novi materijal dovoljno osuši prije temeljnog premaza i bojanja. Ako se na fasadi nalaze rupe od prethodnih pričvršćenja, one se mogu zatvoriti odgovarajućim materijalom. Posebno se pazi da se popravci teksturom i upojnošću uklapaju u postojeću fasadu. Nakon sušenja popravljena mjesta mogu biti vidljiva ako se ne izvede odgovarajuća završna obrada. Ako je fasada jako neujednačena, prije bojanja može biti potrebna šira priprema ili izravnavanje. Čišćenje samo po sebi ne izjednačava površinu. Kod starih fasada treba očekivati da nakon čišćenja postanu vidljiva prethodna oštećenja i razlike u boji. Prije odabira nove boje provjerava se vrsta postojećeg premaza. Neke fasadne boje imaju posebne zahtjeve za podlogu. Posebno se provjerava je li postojeća površina mineralna, akrilna, silikatna, silikonska ili druga. Novi sustav mora biti kompatibilan s postojećim slojevima. Ako postoji nesigurnost, preporučuje se probni nanos na manjoj površini. Nakon čišćenja i sanacije podloga mora biti stabilna. Prije bojanja provjerava se i vremenska prognoza. Kiša neposredno nakon bojanja može oštetiti svježi premaz. Visoka vlaga može usporiti sušenje. Jak vjetar može nanositi prašinu na svježu boju. Izravno jako sunce može uzrokovati prebrzo sušenje pojedinih premaza. Termin bojanja treba prilagoditi tehničkim zahtjevima proizvoda.

Nakon pripreme zaštitne folije i trake uklanjaju se ili ostavljaju prema fazi rada. Prozori i vrata moraju biti čisti od ostataka pranja. Posebno se provjerava da voda nije ostala u spojevima. Ako se bojanje provodi odmah nakon pranja, potrebno je potvrditi da je podloga dovoljno suha. Nakon konačne kontrole može se pristupiti temeljenju i bojanje prema odabranom sustavu. Čišćenje fasade prije bojanja nije samo estetski postupak. Njegova je svrha ukloniti ono što bi moglo ometati prianjanje novog sloja i otkriti stanje postojeće podloge. Ako se nakon čišćenja utvrdi da fasada zahtijeva opsežnu sanaciju, bojanje se odgađa dok se ne riješe problemi. Posebno se ne preporučuje bojati preko aktivne vlage, plijesni, odvojene žbuke ili labavog starog premaza. Nakon bojanja korisno je pratiti stanje fasade. Ako se alge, mrlje ili vlažna područja ponovno pojavljuju, potrebno je tražiti uzrok. Posebno se pregledavaju oluci, odvodne cijevi, klupčice i spojevi s krovom. Ako voda ponovno teče niz fasadu, novi premaz može se ponovno zaprljati ili oštetiti. Redovitim održavanjem fasade i odvodnje može se produžiti trajnost završnog premaza.