Armiranje betonskih konstrukcija izvode armirači, građevinske tvrtke i specijalizirani izvođači armiranobetonskih radova prema statičkom proračunu, nacrtima armature i projektnoj dokumentaciji. Armatura se ugrađuje u temelje, temeljne ploče, zidove, stupove, grede, međukatne ploče, stepenice i druge armiranobetonske elemente. Usluga može obuhvatiti rezanje i savijanje armature, pripremu armaturnih koševa i mreža, postavljanje, povezivanje, učvršćivanje, ugradnju distancera, kontrolu zaštitnog sloja i pripremu za betoniranje.
Važno: Promjer, količina, raspored i oblik armature nisu elementi koje treba proizvoljno određivati na gradilištu. Armiranje mora odgovarati statičkom proračunu i izvedbenoj dokumentaciji.
Povezano pretraživanje: betoniranje, građevinski radovi, temelji
Armiranje betonske konstrukcije započinje pregledom projekta i armaturnih nacrta. Utvrđuju se dimenzije konstrukcije, položaj armature, promjeri šipki, razmaci, duljine preklopa, sidrenja i drugi detalji. Posebno se provjerava koji se elementi armiraju. Ne treba pretpostaviti da se isti način armiranja može primijeniti na temelj, stup, gredu i ploču. Svaki konstrukcijski element ima svoju funkciju i zahtjeve. Nakon toga priprema se armatura. Čelične šipke, mreže i drugi elementi obrađuju se prema nacrtu. Posebno se kontroliraju promjeri i duljine. Ne treba zamijeniti projektirani promjer drugim promjerom samo zato što je dostupan na gradilištu. Ako je potrebna izmjena, ona se mora uskladiti s odgovarajućim stručnim rješenjem. Nakon rezanja šipke se savijaju prema predviđenim oblicima. Posebno se pazi na kutove savijanja i duljine. Ne treba savijati armaturu nasumično jer oblik šipke može biti važan za sidrenje i ponašanje konstrukcije. Kod armaturnih koševa posebno se pripremaju uzdužne šipke i stremeni. Ne treba mijenjati razmak stremena bez provjere projekta. Nakon pripreme armatura se doprema na mjesto ugradnje. Posebno se pazi na sigurno rukovanje i skladištenje. Ne treba armaturu ostavljati u blatu ili na mjestu gdje može doći do onečišćenja spojeva. Prije ugradnje pregledava se oplata ili druga konstrukcija u koju se armatura postavlja. Posebno se provjeravaju dimenzije, stabilnost i čistoća. Ne treba postaviti armaturu u oplatu koja je deformirana ili nije pravilno učvršćena.
Ne treba koristiti komade drveta, kamenja ili druge slučajne materijale kao zamjenu za projektirane distancere. Distanceri moraju biti prikladni za konstrukciju i opterećenje tijekom betoniranja. Nakon postavljanja provjerava se stabilnost armature. Posebno se gleda hoće li se šipke pomaknuti tijekom hodanja po konstrukciji ili tijekom ugradnje betona. Ne treba ostaviti labav armaturni sklop. Šipke se povezuju odgovarajućom vezom prema tehnologiji izvedbe. Posebno se učvršćuju mjesta koja bi se mogla pomaknuti. Ne treba pretjerivati s vezivanjem tamo gdje nije potrebno, ali konstrukcija mora ostati stabilna. Kod temeljnih traka posebno se kontrolira položaj uzdužne armature i stremena. Ne treba dopustiti da armatura dodiruje tlo. Kod temeljnih ploča posebno se određuju donje i gornje zone armiranja prema projektu. Ne treba zamijeniti gornju i donju armaturu ili promijeniti njezinu poziciju bez stručne provjere. Ako su predviđeni nosači ili stolice za gornju armaturu, moraju biti dovoljno stabilni. Ne treba koristiti premale ili nestabilne oslonce. Kod zidova posebno se kontrolira vertikalna i horizontalna armatura. Ne treba ostaviti prekide na mjestima gdje projekt predviđa kontinuitet. Kod stupova posebno se provjeravaju uzdužne šipke, stremeni i njihovi razmaci. Ne treba povećavati razmak stremena u zonama gdje projekt zahtijeva gušću armaturu.
Ako su predviđena pojačanja oko otvora, ona moraju biti pravilno izvedena. Ne treba izostaviti dodatne šipke jer se otvor čini malim. Kod konzola posebno se kontrolira položaj glavne armature. Ne treba armaturu konzole spustiti na pogrešnu visinu jer to može značajno utjecati na njezino ponašanje. Nakon postavljanja armature provjeravaju se preklopi i sidrenja. Posebno se kontroliraju duljine prema projektu. Ne treba skraćivati preklop samo zato da bi se uštedjelo na materijalu. Ako se šipke spajaju preklapanjem, potrebno je poštovati projektirane duljine i položaje. Ne treba koncentrirati sve preklopne spojeve u istoj zoni ako projekt predviđa raspored spojeva. Kod složenijih konstrukcija mogu se koristiti mehanički spojni sustavi prema projektu. Ne treba improvizirati način spajanja armature. Nakon toga provjeravaju se prodori i ugrađeni elementi. Posebno se provjeravaju ankeri, sidra, ploče, čahure, instalacijske cijevi i drugi elementi koji moraju ostati na točnom položaju. Ne treba betonirati prije provjere svih ugrađenih elemenata.
Ne treba započeti betoniranje dok nisu riješena odstupanja koja mogu utjecati na konstrukciju. Kontrolu treba provesti prema projektu i pravilima struke. Nakon završne kontrole može se pristupiti betoniranju. Tijekom betoniranja armatura mora ostati na projektiranom položaju. Posebno se prati pomicanje šipki zbog radnika, crijeva pumpe ili vibratora. Ne treba hodati po armaturi bez odgovarajuće organizacije rada. Kod velikih ploča treba osigurati način kretanja radnika koji neće deformirati armaturu. Tijekom ugradnje betona posebno se pazi na pravilno zbijanje. Ne treba vibratorom izravno gurati armaturne šipke. Ako se armatura pomakne, potrebno ju je vratiti prije nego što beton očvrsne. Nakon betoniranja armatura više nije vidljiva, pa je kontrola prije ugradnje betona posebno važna. Ne treba ostaviti nedokumentirane izmjene. Ako je tijekom izvedbe došlo do odstupanja od projekta, potrebno je odgovarajuće dokumentirati i stručno razmotriti situaciju. Ne treba sakriti odstupanje ispod betona. Kod vremenskih uvjeta posebno se planira zaštita svježeg betona i armiranobetonske konstrukcije. Ne treba betonirati u uvjetima koji mogu ugroziti kvalitetu izvedbe bez odgovarajućih mjera. Nakon očvršćivanja betona pregledavaju se dostupne površine.
Kod armiranja betonskih konstrukcija najvažnije je slijediti statički proračun i armaturne nacrte. Posebno treba provjeriti promjere, broj i raspored šipki, preklapanja, sidrenja i zaštitni sloj. Ne treba samostalno mijenjati armaturu zbog dostupnosti drugog materijala ili lakše izvedbe. Armatura mora biti pravilno učvršćena kako se ne bi pomaknula tijekom betoniranja. Ne treba je postavljati izravno na tlo ili oplatu. Odgovarajući distanceri osiguravaju projektirani zaštitni sloj. Posebno treba paziti na kutove, spojeve zidova, greda, stupova i ploča. Ne treba rezati nosivu armaturu zbog prolaska instalacija bez stručnog rješenja. Prodori i ugrađeni elementi trebaju biti predviđeni prije betoniranja. Kod armaturnih koševa treba provjeriti dimenzije kako bi pravilno stali u oplatu.
Važno: Armatura nakon betoniranja više nije vidljiva. Zato je završna kontrola prije betoniranja jedan od najvažnijih koraka u izvedbi armiranobetonske konstrukcije.
Armatura omogućuje armiranobetonskom elementu da zajedno s betonom prenosi različita opterećenja. Raspored i količina armature ovise o funkciji elementa, opterećenjima, geometriji i projektiranom sustavu.
Ne bi se trebao mijenjati proizvoljno. Promjer, broj šipki i njihov raspored dio su projektiranog rješenja. Eventualnu izmjenu treba uskladiti s odgovarajućim stručnim proračunom ili projektantskim rješenjem.
Zaštitni sloj je udaljenost između površine betona i armature. On štiti čelik od utjecaja okoliša i osigurava pravilno ponašanje konstrukcije. Njegova debljina ovisi o elementu, uvjetima izloženosti i projektnim zahtjevima.
Kvalitetno armiranje temelj je čvrstoće, stabilnosti i dugotrajnosti armiranobetonskih konstrukcija. Zato je važno odabrati iskusne armirače i izvođače koji radove izvode prema statičkom proračunu i projektnoj dokumentaciji.
Zatražite ponude za armiranje betonskih konstrukcija