Nadstrešnice projektiraju i montiraju tesari, bravari, metalci, građevinski izvođači i drugi specijalizirani izvođači, ovisno o materijalu i konstrukcijskom sustavu. Kod zahtjevnijih nosivih konstrukcija u projektiranje se uključuje ovlašteni stručnjak odgovarajuće struke. Nadstrešnice se mogu izvesti za automobile, terase, ulaze, balkone, vanjske prostore i različite poslovne namjene. Konstrukcija može biti drvena, čelična, aluminijska ili kombinirana, a pokrov od crijepa, lima, polikarbonata, bitumenske šindre ili drugog prikladnog materijala. Usluga može obuhvatiti izmjeru, projektiranje, temeljenje, izradu elemenata, montažu stupova i greda, izvedbu krova, odvodnju oborinskih voda i završnu kontrolu.
Nadstrešnica je konstrukcija izložena snijegu, vjetru i oborinama. Dimenzije stupova, greda, rogova, spojeva i temelja zato se ne određuju samo prema izgledu, nego prema stvarnim opterećenjima i uvjetima na lokaciji.
Povezano pretraživanje: tesari, bravari, drvene konstrukcije
Projektiranje nadstrešnice započinje određivanjem njezine namjene. Može se planirati kao zaštita automobila, natkriveni prostor uz kuću, zaštita ulaza ili kao zaseban vanjski prostor. Prema namjeni određuju se dimenzije, visina, položaj stupova i oblik krova. Kod nadstrešnice za automobil posebno se provjerava prostor potreban za ulazak, izlazak i otvaranje vrata vozila. Ako je predviđen prostor za više vozila, određuje se dovoljan razmak između parkirnih mjesta i stupova. Kod nadstrešnice uz kuću provjerava se njezin odnos prema postojećoj građevini. Posebno se utvrđuje način pričvršćivanja za objekt ako je nadstrešnica oslonjena na kuću. Ne treba sidriti konstrukciju u fasadnu oblogu ili nenosive slojeve. Potrebno je pronaći odgovarajuće nosive elemente. Prije projektiranja provjeravaju se uvjeti na lokaciji. Utvrđuju se dimenzije raspoloživog prostora, nagib terena, pristup gradilištu, položaj postojećih instalacija i udaljenost od drugih građevina. Kod nadstrešnica uz granicu parcele potrebno je provjeriti lokalne prostorne i građevinske uvjete te eventualnu potrebu za odgovarajućom dokumentacijom ili dozvolama. Određuje se konstrukcijski sustav. Nadstrešnica može biti samostojeća ili oslonjena na postojeću građevinu. Konstrukcija može biti drvena, čelična, aluminijska ili kombinirana. Izbor ovisi o rasponu, opterećenju, izgledu, održavanju i uvjetima okoliša. Posebno se uzimaju u obzir snijeg i vjetar na lokaciji. Vjetar može stvarati značajna uzgon i horizontalna opterećenja na laganim nadstrešnicama. Pokrov mora biti pravilno pričvršćen za konstrukciju, a cijela konstrukcija sigurno povezana s temeljima ili postojećim objektom. Ako se koristi drvena konstrukcija, odabire se odgovarajuća konstrukcijska građa. Provjeravaju se dimenzije, ravnost, pukotine, čvorovi i znakovi biološkog propadanja. Kod vanjske uporabe drvo se štiti od vlage i drugih atmosferskih utjecaja.
Ako se koristi čelična konstrukcija, određuju se profili i debljine elemenata prema konstrukcijskom rješenju. Posebno se planira zaštita od korozije. Može se koristiti vruće pocinčavanje, odgovarajući sustav premaza ili druga zaštita. Kod aluminijske konstrukcije provjeravaju se presjeci profila, spojevi i način sidrenja. Posebno se uzimaju u obzir svojstva aluminija i njegova toplinska dilatacija. Odabire se krovni pokrov. Nadstrešnica može imati limeni pokrov, crijep, polikarbonatne ploče, bitumensku šindru, sendvič panele ili drugi odgovarajući materijal. Težina pokrova mora biti uključena u konstrukcijsko rješenje. Kod težih pokrova potrebni su odgovarajuće dimenzionirani rogovi i grede. Kod laganih pokrova posebno je važno pravilno sidrenje zbog vjetra. Određuje se nagib krova. Nagib mora odgovarati odabranom pokrovu i omogućiti sigurno otjecanje oborinske vode. Posebno se planira smjer otjecanja kako voda ne bi padala na prolaz, susjednu parcelu ili temelj konstrukcije. Ako je nadstrešnica uz kuću, voda se ne smije usmjeravati prema fasadi. Prije izvedbe temelja označavaju se položaji stupova. Razmak između stupova određuje se prema projektu. Posebno se provjerava da stupovi ne ometaju parkiranje, prolaz ili otvaranje vrata. Kod temeljenja u tlu izvode se temeljne stope, trakasti temelji ili drugi odgovarajući sustav. Dimenzije temelja ovise o opterećenju konstrukcije, tlu i konstrukcijskom rješenju. Iskop se izvodi prema predviđenim dimenzijama. Posebno se provjerava položaj postojećih podzemnih instalacija. Betoniranje temelja izvodi se na pripremljenoj podlozi. U temelj se ugrađuju sidreni elementi kada je to predviđeno. Sidra moraju biti pravilno pozicionirana prije očvršćivanja betona. Posebno se provjerava njihova visina i međusobni razmak. Ako se koriste čelične stope za drvene stupove, one moraju odvojiti drvo od betona i omogućiti odvodnju. Drvo ne treba biti u izravnom kontaktu s vlažnim betonom ili tlom. Kod sidrenja u postojeću betonsku ploču provjerava se njezina debljina i stanje. Sidrenje se ne izvodi bez provjere nosivosti podloge.
Ako se koriste kemijska sidra, bušenje i ugradnja izvode se prema tehničkim zahtjevima konkretnog sustava. Posebno treba očistiti bušotinu prije ugradnje sidra. Nakon izvedbe temelja i postavljanja sidara pristupa se montaži stupova. Stupovi se postavljaju u predviđeni položaj. Provjerava se vertikalnost. Privremeno se ukrućuju dok se ne izvedu trajni spojevi. Kod drvenih stupova provjerava se zaštita čela i spoja s metalnom stopom. Kod metalnih stupova provjerava se položaj temeljne pločice i sidrenih vijaka. Nakon stupova ugrađuju se glavne grede. Grede povezuju stupove i prenose opterećenje krova prema temeljima. Spojevi se izvode prema konstrukcijskom rješenju. Kod drvene konstrukcije mogu se koristiti vijci, svornjaci, metalne pločice, kutnici i tradicionalni drveni spojevi. Kod čelične konstrukcije elementi se mogu zavarivati ili vijčano povezivati. Posebno se kontroliraju nosivi spojevi. Ako se koriste zavari, nakon zavarivanja uklanjaju se troska i nepravilnosti te se spoj odgovarajuće zaštiti od korozije. Kod vijčanih spojeva provjerava se odgovarajuća dimenzija i položaj pričvrsnih elemenata. Nakon glavnih greda ugrađuju se rogovi ili sekundarni nosači krova. Razmak se određuje prema vrsti pokrova. Teži pokrovi zahtijevaju odgovarajuću gustoću i dimenziju rogova. Kod polikarbonata ili limenih ploča podkonstrukcija se prilagođava tehničkim zahtjevima proizvođača. Posebno se provjerava ravnina krovne plohe. Rogovi moraju formirati pravilan nagib. Nakon montaže glavnih elemenata izvode se ukrućenja. Ukrućenja povećavaju prostornu stabilnost konstrukcije i smanjuju pomicanje pod djelovanjem vjetra. Mogu se izvesti kosnicima, dijagonalama, metalnim trakama ili drugim elementima. Privremena ukrućenja ne uklanjaju se dok trajni sustav nije potpuno izveden. Posebno se kontrolira stabilnost u uzdužnom i poprečnom smjeru. Ako je nadstrešnica oslonjena na kuću, spoj s postojećim objektom mora biti pravilno izveden. Potrebno je pronaći nosive elemente u zidu.
Pričvršćivanje u izolaciju ili završnu fasadnu oblogu nije dovoljno za prihvat nosivih sila. Ako se sidra postavljaju kroz toplinsku izolaciju, potrebno je koristiti odgovarajući sustav za prijenos opterećenja. Posebno se pazi na hidroizolaciju i prodore kroz fasadu. Spoj između krova nadstrešnice i kuće mora spriječiti prodor vode. Izvodi se odgovarajući zidni opšav. Opšav se povezuje s krovnim pokrovom i zidnom površinom. Posebno se provjerava gornji rub opšava kako voda ne bi ulazila iza njega. Ako je fasada toplinski izolirana, detalj se prilagođava postojećem sustavu. Ne treba rezati fasadnu izolaciju bez pravilnog rješenja. Na krovnu konstrukciju postavlja se podkonstrukcija za odabrani pokrov. Kod limenog krova ugrađuju se odgovarajuće letve ili drugi nosači prema profilu lima. Kod crijepa se raster letvi prilagođava konkretnom modelu crijepa. Kod polikarbonata se profili i razmaci prilagođavaju dimenzijama ploča i očekivanim opterećenjima. Posebno se pazi na toplinsko širenje polikarbonata i drugih materijala koji značajno rade zbog temperature. Pokrov se pričvršćuje prema sustavu proizvođača. Kod limenih ploča koriste se odgovarajući vijci i brtvene podloške. Kod polikarbonata koriste se odgovarajući profili i pričvrsni elementi koji omogućuju predviđeno pomicanje ploča. Kod crijepa se elementi pričvršćuju prema zahtjevima krovišta i djelovanju vjetra. Posebno se obrađuju rubovi krova. Rubni elementi moraju biti stabilni i pravilno pričvršćeni. Na sljemenu se izvodi odgovarajući završetak prema vrsti krova. Ako je krov jednostrešan, gornji rub uz kuću ili drugi objekt posebno se hidroizolira. Ako je dvostrešan, sljeme se završava prema odabranom pokrovu. Streha se priprema za odvodnju. Ugrađuju se krovni žlijebovi ako su predviđeni. Žlijeb se postavlja s odgovarajućim nagibom prema slivniku. Odvodna cijev vodi vodu prema sigurnom mjestu. Posebno se pazi da voda ne završava uz temelj stupova. Ako je nadstrešnica za automobil, odvod vode treba usmjeriti tako da ne stvara lokve na parkirnoj površini. Ako se voda odvodi na teren, treba spriječiti eroziju tla. Kod priključka na oborinsku kanalizaciju provjerava se prohodnost priključka. Posebno se pregledava da krovni pokrov i žlijeb čine kontinuirani sustav. Nakon montaže provjerava se geometrija konstrukcije. Mjere se položaji stupova, visina greda i nagib krova.
Provjeravaju se dijagonale konstrukcije. Posebno se kontrolira ravnina krovne plohe. Pregledavaju se svi spojevi i sidra. Kod drvene konstrukcije provjeravaju se vijci, svornjaci i metalni elementi. Kod metalne konstrukcije pregledavaju se zavari i vijčani spojevi. Ako su tijekom montaže oštećeni zaštitni premazi, mjesta se saniraju prema vrsti materijala. Kod čelika posebno se štite rezani i zavareni dijelovi. Kod drva se pregledavaju završni premazi i čelne površine. Nakon završetka provjerava se stabilnost nadstrešnice kontroliranim opterećenjem gdje je to prikladno. Ne smije biti značajnog klimanja ili pomicanja stupova. Posebno se provjerava ponašanje konstrukcije na spojevima s temeljima. Kod nadstrešnice pričvršćene na kuću kontrolira se spoj sa zidom. Ako postoje vrata ili drugi pokretni elementi, provjerava se da ih konstrukcija ne ometa. Krov se pregledava zbog eventualnih oštećenja pokrova. Posebno se provjeravaju vijci, opšavi, rubovi i sljeme. U žlijeb se kontrolirano dovodi voda kako bi se provjerio protok. Voda mora nesmetano teći prema odvodu. Posebno se kontrolira da ne curi iza zidnog opšava. Ako je nadstrešnica drvena, korisniku se daju upute za održavanje. Vanjsko drvo treba redovito pregledavati zbog pucanja premaza, promjene boje, vlage i bioloških oštećenja. Posebno se kontroliraju spojevi uz temelje. Ako se voda zadržava uz drvene stupove, potrebno je poboljšati odvodnju. Kod metalnih nadstrešnica kontroliraju se zaštitni premazi i moguća korozija. Posebno se pregledavaju zavari, spojevi i mjesta rezanja. Nakon jakog vjetra preporučuje se pregled konstrukcije i krovnog pokrova. Nakon obilnih snježnih oborina provjerava se ima li deformacija ili pomicanja. Posebno se pregledavaju sidra i temelji. Ako se tijekom korištenja pojave pukotine, progibi ili neuobičajeno pomicanje, potrebno je utvrditi uzrok prije nastavka uporabe. LSI pojmovi uključuju projektiranje nadstrešnice, montažu nadstrešnice, izradu nadstrešnice po mjeri, drvenu nadstrešnicu, metalnu nadstrešnicu, nadstrešnicu za auto, nadstrešnicu za terasu, samostojeću nadstrešnicu, nadstrešnicu uz kuću, konstrukciju nadstrešnice, krov nadstrešnice i odvodnju nadstrešnice.
Kod nadstrešnice je najvažnije pravilno riješiti nosivu konstrukciju i sidrenje. Snijeg i posebno vjetar mogu stvarati značajna opterećenja, pa presjeci stupova, greda, rogova, temelja i spojnih elemenata trebaju odgovarati konstrukcijskom rješenju. Posebnu pažnju treba posvetiti temeljima i podlozi. Nije dovoljno učvrstiti stupove u tanku betonsku ploču ako ona nije predviđena za prihvat opterećenja. Kod nadstrešnice uz kuću potrebno je sidriti konstrukciju u nosivi dio objekta, a ne samo u fasadnu oblogu. Spoj s kućom mora biti hidroizoliran kako voda ne bi prodirala u fasadu. Krovni pokrov mora biti pravilno pričvršćen, osobito na rubovima i uglovima koji su izloženi djelovanju vjetra. Nagib krova mora omogućiti sigurno otjecanje oborinske vode. Ako se ugrađuje žlijeb, njegov kapacitet mora odgovarati površini krova. Kod drvenih konstrukcija potrebno je zaštititi drvo od dugotrajnog kontakta s vlagom. Kod čeličnih konstrukcija treba zaštititi rezane i zavarene dijelove od korozije. Kod aluminija i drugih materijala treba uzeti u obzir toplinsko rastezanje. Posebno treba provjeriti položaj postojećih instalacija prije temeljenja. Nakon montaže potrebno je pregledati sve spojeve, sidra, ukrućenja i krovne elemente. Redovitim pregledom nakon jakog vjetra, obilnog snijega i većih oborina mogu se pravodobno uočiti pomicanje ili oštećenja.
Važno: Nadstrešnica izložena otvorenom prostoru mora biti dimenzionirana za lokalne uvjete opterećenja. Posebno se ne smije zanemariti djelovanje vjetra i uzgona na lagane krovne pokrove.
Nadstrešnica se može izvesti od drva, čelika, aluminija ili kombinacije materijala. Pokrov može biti od lima, crijepa, polikarbonata, šindre ili drugog odgovarajućeg materijala.
Način temeljenja ovisi o veličini, konstrukciji, tlu i opterećenjima. Samostojeće nadstrešnice najčešće zahtijevaju odgovarajuće temelje ili druga projektirana sidrišta za siguran prijenos opterećenja.
Može, ali pričvršćivanje mora biti izvedeno u nosivi dio postojeće građevine. Posebno treba riješiti prijenos opterećenja, hidroizolaciju spoja i zaštitu fasade od prodora vode.
Projektiranje i montaža nadstrešnice zahtijevaju pravilno dimenzioniranu konstrukciju, sigurno sidrenje i kvalitetno izveden krovni pokrov. Kada su svi elementi usklađeni s namjenom i uvjetima na lokaciji, nadstrešnica pruža dugotrajnu zaštitu i funkcionalan vanjski prostor.
Pronađite majstora za projektiranje i montažu nadstrešnica