Mrežnu solarnu elektranu projektiraju i ugrađuju stručnjaci za fotonaponske i elektroenergetske sustave. Za razliku od samostalnog sustava s baterijama, mrežna solarna elektrana povezana je s javnom elektroenergetskom mrežom i koristi mrežu kada proizvodnja panela nije dovoljna. Sustav najčešće obuhvaća fotonaponske module, mrežni inverter, nosivu konstrukciju, DC i AC instalaciju, zaštitnu opremu, mjernu i nadzornu opremu te priključak na elektroinstalaciju objekta.
Mrežna elektrana može omogućiti visoku razinu korištenja vlastite solarne proizvodnje tijekom dana, dok elektroenergetska mreža ostaje izvor energije kada proizvodnja nije dovoljna.
Povezano pretraživanje: solarne elektrane, solarni paneli, fotonaponski sustavi
Postupak započinje analizom potrošnje električne energije objekta i raspoložive površine za ugradnju panela. Pregledavaju se računi ili drugi dostupni podaci o potrošnji kako bi se procijenila odgovarajuća snaga elektrane. Analiziraju se orijentacija, nagib i zasjenjenje krova ili druge površine na kojoj će se postaviti fotonaponski moduli. Provjerava se stanje i nosivost krova te mogućnost sigurnog postavljanja konstrukcije. Na temelju projektiranog rješenja odabiru se odgovarajući fotonaponski paneli i mrežni inverter.
Paneli se raspoređuju u stringove prema električnim karakteristikama modula i ulaznim parametrima invertera. Montira se nosiva konstrukcija prilagođena vrsti krova, a pričvrsni elementi postavljaju se tako da ne narušavaju vodonepropusnost krova. Fotonaponski moduli pričvršćuju se na konstrukciju i međusobno povezuju prema projektiranoj shemi. DC kabeli vode se od panela prema inverteru uz pravilnu zaštitu od mehaničkih oštećenja, UV zračenja i drugih vanjskih utjecaja. Inverter se postavlja na prikladno mjesto s dovoljnim prostorom za hlađenje i održavanje.
DC strana povezuje se s fotonaponskim stringovima, a AC strana s elektroinstalacijom objekta preko odgovarajuće zaštitne i sklopne opreme. Prema projektiranoj izvedbi ugrađuju se osigurači, prenaponska zaštita, sklopke, uzemljenje i drugi potrebni elementi. Sustav se povezuje s mjernom i nadzornom opremom kako bi se mogla pratiti proizvodnja električne energije.
Nakon završetka montaže provjeravaju se polaritet, naponi stringova, izolacija, priključci i ostali relevantni električni parametri. Inverter se pokreće i provjerava se proizvodnja električne energije. Provjerava se komunikacija s nadzornom aplikacijom ili portalom kada je takva funkcija dostupna. Poseban dio postupka čine potrebne administrativne i tehničke aktivnosti vezane uz priključenje na elektroenergetsku mrežu, koje ovise o konkretnom objektu, distributeru i važećim pravilima. Nakon ispunjenja uvjeta za priključenje sustav se stavlja u predviđeni način rada.
Kod mrežne solarne elektrane važno je pravilno uskladiti snagu panela, invertera, elektroinstalacije i mogućnosti priključenja. Nije dovoljno samo izračunati koliko panela stane na krov. Treba uzeti u obzir stvarnu potrošnju, zasjenjenje, orijentaciju, krovnu konstrukciju i uvjete mrežnog priključka. Posebno treba provjeriti zaštitu od prenapona, uzemljenje i način odvajanja elektrane od mreže. Ako objekt tijekom dana troši malo energije, veći dio proizvodnje može nastajati u vrijeme kada nema dovoljno vlastite potrošnje, pa pri projektiranju treba razmotriti i način upravljanja viškovima energije. Mrežna elektrana također nije isto što i sustav s rezervnim napajanjem – kod nestanka mreže standardni mrežni inverteri u pravilu prestaju s radom radi zaštite mreže, osim ako je sustav posebno projektiran za otočni ili rezervni rad.
Važno: Mrežna solarna elektrana bez posebne funkcije rezervnog napajanja nije namijenjena radu tijekom nestanka električne energije. Za napajanje objekta u takvim situacijama potrebna je posebno projektirana konfiguracija.
Paneli proizvode električnu energiju, inverter je pretvara u oblik prikladan za korištenje u objektu, a proizvedena energija prvenstveno se koristi prema konfiguraciji sustava. Kada proizvodnja nije dovoljna, energija se preuzima iz mreže.
Višak se, ovisno o konfiguraciji i uvjetima priključenja te važećem modelu obračuna, može predavati u elektroenergetsku mrežu. Moguće je i povećati vlastitu potrošnju ili koristiti baterijski spremnik.
Standardni mrežni sustavi u pravilu se isključuju kada nestane mrežnog napajanja. Za rad tijekom nestanka potrebna je odgovarajuća izvedba s funkcijom rezervnog ili otočnog napajanja.
Pravilno projektiranje, kvalitetna ugradnja i odgovarajuća zaštita ključni su za siguran, učinkovit i dugotrajan rad sustava. Veličinu elektrane pritom je najbolje uskladiti sa stvarnom potrošnjom, mogućnostima objekta i uvjetima priključenja.
Iskoristite sunčevu energiju na pametan način